Povijesni pregled razvoja škole od 1896. do 1958. godine

U 111 godina dugoj povijesti bilo je mnogo događaja koji su obilježili povijest naše škole.

Svako je razdoblje u svojim povijesnim okolnostima mijenjalo lice škole i davalo joj obilježje svoga vremena.

Gradsko je poglavarstvo 1896. godine izgradilo novu dječačku školu u ondašnjoj Jelačićevoj bašti, gdje se danas nalazi OŠ « D r a g o j l e  J a r n e v i ć «.

 Prema Spomenici « Obće pučke dječačke škole « , koja se čuva u današnjoj OŠ « Dragojle Jarnević « , saznajemo da je školska zgrada pri otvorenju  imala 14 učionica, knjižnicu, dvije zbirke, zbornicu i ravnateljsku pisarnu.

Takav raspored prostorija i veličina prostora svrstavale su novu školu među najraskošnije u gradu Karlovcu.

Škola je posjedovala i vrlo raskošan vrt za praktičnu nastavu, a vodio ga je gradski vrtlar

Engelbert Hajek.

U to vrijeme, školu su pohađale kasnije poznate ličnosti: Rudolf Taclik, skladatelj, dr. Božidar Širola, prof. Ivan Albin Del Toso, Alfred Kurelac, književnik, te mnogi drugi.

 Iz iste školske Spomenice i tadašnjih kulturnih časopisa možemo zaključiti da su početne godine rada škole bile vrlo uspješne, ali taj će lijepi početak prekinuti ratne strahote Prvoga svjetskog rata koji je započeo 1914. godine.

Školsku zgradu je zaposjela vojska, a ustanova je tijekom 4 godine bila prisiljena stalno mijenjati mjesto rada i ostvarivati nuždan fond nastavnih sati.

Na taj je način prilično bila zapostavljena vrsna edukacija učenika.

Nakon rata 1918. godine, učenici se vraćaju u svoju staru zgradu gdje će škola raditi pod starim imenom do školske godine 1924./25.

U tom je razdoblju također bilo učenika koji će kasnije obilježiti ne samo povijest grada Karlovca, već i hrvatsku povijest.

Jedan od njih bio je i antifašistički borac Ivo Lola Ribar, koji je ovdje dovršio prvi i drugi razred u školskoj godini 1922./23.

 Nakon Drugoga svjetskog rata, u razdoblju od 1949. do 1959. godine, škola će nositi njegovo ime.

U školskoj godini 1924./25. škola je promijenila ime u « Državna dječačka narodna škola «.

Učiteljski zbor nije se previše mijenjao, a od poznatijih ljudi koji su bili prisutni u nastavi između dva svjetska rata možemo izdvojiti ravnatelje Petra Gjuriševića i Dragutina Laškarina, te učitelje Stjepana Širolu i Janka Leskovara, dječjeg pisca i poznatog karlovačkog književnika.

U dugoj povijesti naše škole bilo je mnogo događaja koji su obilježili povijest naše škole. Svako razdoblje svojim je okolnostima mijenjalo lice škole.

1580.g utemeljena je prva Dječačka škola odmah nakon izgradnje crkve Sv. Trojice. U grad su došli Franjevci koji su preuzeli  brigu o opismenjavanju  i školovanju karlovačke djece.

1691. nastava se održava u prostorijama samostana. Na prijedlog generala grofa Bocka 1764. odlučeno je  da se uvede bolji red u  školstvo u karlovačkoj krajini. Pozvani su u Karlovac piaristi koji su podučavali mladež. Smjestili su se u dijelu vojarne u Frankopanskoj ulici otvorivši njemačke i latinske škole.

1792. Franjevci preuzumaju brigu o obrazovanju  i  ustrojavaju  šesterorazrednu gimnaziju.

19. st. donosi ubrzan razvoj karlovačkog školstva. Zakonom o školstvu 1874. uveden je hrvatski jezik kao nastavni u školu.

U šk. god. 1884./85. Dječačka škola se seli na 2. kat samostana otaca franjevaca.

1895./96. seli se u zgradu na Rakovačkoj cesti, ondašnjoj Jelačićevoj bašti,  gdje je bila smještena Viša djevojačka škola.

2.rujna 1896.  bila je  svečana posveta nove zgrade,a njeni ravnatelji kroz 19. st. su  bili Davorin Trstenjak, Vinko Blažeković i Josip Šnajder. Bila je to tada najraskošnija škola u gradu, posjedovala je vrt za praktičnu nastavu, 14 učionica, knjižnicu, dvije zbirke, ravnateljevu pisarnicu.

U prvom svjetskom ratu  školsku zgradu zaposjela je vojska, a ustanova je bila prisiljena stalno mijenjati  mjesto rada. 1918. učenici se vraćaju  u staru zgradu, a škola radi pod starim imenom.

U šk.god.1924./25. škola mijenja ime u "Državna dječačka narodna škola". U drugom svjetskom ratu škola se ponovno iseljava, a u zgradi utočište ponovno pronalazi vojska. 

1945./46. Djevojačka i Dječačka škola postaju OŠ Centar Grada.

Od 1953. škola postaje osmogodišnja . Dobiva ime "OŠ Ivo Lola Ribar". Zbog prevelikog broja učenika, škola se dijeli i jedan dio se seli u prostorije Obće pučke dječake škole u Radićevoj 31., gdje počinje raditi kao IV. osmogodišnja škola.

U šk. god. 1959./60.  dobiva ime ilirkinje Dragojle Jarnević.

Od 1956. do 1978. OŠ Dragojla Jarnević zauzima značajno mjesto među karlovačkim školama. Ustroj rada podložan je čestim promjenama.

U osamdesetima  izgrađena je OŠ Grabrik koja je bila u sastavu naše škole. OŠ Dragojle Jarnević tada je radila  u 5 školskih zgrada od čega su dvije bile područne škole.

Šk. god. 1991./92. bila je obilježena čestim prekidima  zbog zračnih i općih opasnosti. Naša škola je udomila u svojim prostorijama učenike i učitelje iz prognaničkih škola Skakavac i Turanj. 

Zgrada škole pretrpjela je ogromna razaranja čiju obnovu su pomogle humanitarne donacije.

U šk. god. 2006./07. obnovljena je kompletna zgrada škole. Opremljen je kabinet informatike i uveden novi nastavni predmet Informatika. Školu je povodom 110. godišnjice postojanja posjetio predsjednik RH Stjepan Mesić.

2016. škola je obilježila 120. godina postojanja svečanom Akademijom u gradskom kazalištu Zorin dom.

U šk. god. 2017./18. našu školu posjetila je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović u sklopu projekta "Hrvatska čita".

Šk. god. 2019./20.   bila je  prepuna izazova. Zbog pandemije izazvane virusom Covid-19,  13.ožujka 2020. škola je prestala raditi u samoj zgradi škole i nastavu učitelji  organiziraju na daljinu iz svojih domova.